Tlo na površinama za sadnju pitomog kestena je u osnovi potrebno prirediti dubokim oranjem te kasnije dobro usitniti (na primjer obradom roto branama). Međutim, nasadi voća se na ciljanom području najčešće podižu na zapuštenim poljoprivrednim površinama, na mjestima gdje je prisutno višegodišnje raslinje. Stoga je potrebno prvo motornim pilama srušiti i odstraniti deblje drveće, ako je prisutno, te strojno, rotacionim sitnilicama (malčerima) očistiti preostalo raslinje. Osim toga, najčešće je potrebno bagerom izvaditi panjeve porušenog drveća, odstraniti ih i poravnati teren. Nekada je nužno ručno pokupiti veće komade drveta koje ostaju na cijeloj površini nakon malčiranja, jer jednostavno, učiniti to strojno je jako sporo i sasvim nerentabilno.
Sve to skupa može biti iznimno skupo, a vrlo često investitori uopće nisu svjesni krajnje cijene ovakve pripreme terena za nasad. Na području provedbe Projekta je zabilježeno više slučajeva podizanja nasada voća da je osnovna priprema zarasle poljoprivredne površine višestruko premašila cijenu po kvadratu koju je investitor platio za kupnju takvog zemljišta. Zbog svega toga, poželjno je za sadnju odabrati površinu koja je manje zarasla ili je na neki način bila u obradi. Sve navedeno je potrebno učiniti kako bi se omogućila obrada tla rigolanjem i/ili dubokim oranjem (najmanje 50 cm dubine) i površinskom obradom roto branama. Meliorativna gnojidba će se izvršiti prilikom sadnje kestena u iskopane jame i oko sadnica. Nakon izvršene obrade tla dubokim oranjem i rotobranama, potrebno je izvršiti sjetvu djeteline ili djetelinsko-travne smjese na cjelokupnom terenu predviđenom za podizanje nasada. Predlaže se se sjetva s bjelom djetelinom cijelog prostora količinom od 12 kg sjemena po hektaru, sa ciljem fiksacije dušika u tlu, zaštitom od erozije, suzbijanju korova i poboljšanja strukture tla; posebno u interesu smanjenja kasnijih troškova održavanja te pozitivnog utjecaja na okoliš. Nakon izvršene sjetve, planiran je još jedan prolaz terena s rotobranama u svrhu unošenja sjemena dublje u tlo.
Nakon pripreme tla, teren je potrebno iskolčiti, odnosno označiti redove i sadna mjesta. Sadnja se u ovom slučaju obavlja ručno sa razmakom sadnica 10,0 x 10,0 m. Predviđen je strojni iskop voćnih jama s traktorskim bušačem ili mini bagerom. Jame trebaju biti najmanje veličine 0,5 m³ izvađene zemlje ili veće, sve kako bi se dodatno rastreslo tlo i izvršila kvalitetna gnojidba. Kod korištenja traktorskog bušača na glinovitom tlima kakvih ima dosta na području provedbe Projekta, javlja se pojava zaglađivanja površina zida voćne jame, a time i stvaranje efekta „vaze“. To se iznimno negativno odražava naročito na nešto slabije razvijene sadnice čiji korjeni ne mogu probiti površinu jame pa dolazi do stagnacije i zaostajanja u razvoju u drugoj ili trećoj godini. Isto tako, kod veće količine padalina u kratkom vremenu, kada dolazi do dugotrajnog zaostajanja viška vode u jami, dolazi do truljenja korjena. Da bi se to spriječilo, potrebno je nakon bušenja traktorskim bušačem, ručnim alatom dobro izgrebati površine zida jame.
